Autor Tema: WILLIAM SHAKESPEARE : HAMLET  (Pročitano 8662 puta)

Dragonfly

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
WILLIAM SHAKESPEARE : HAMLET
« poslato: Mart 24, 2013, 02:46:54 pre podne »




Bilješke o piscu:
Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povijesti. Bilo je to
doba engleske kraljice Elizabete I, vrijeme općeprihvaćene središnje vlasti
nakon burnih godina građanskih ratova u 15. stoljeću. Bio je glumac,
redatelj, pisac, a od stihova najpoznatiji su „Soneti“ i romantična igra
„Oluja“. Njegove najpoznatije tragedije su: „Otello“, „Romeo i Julija“,
„Kralj Lear“. Najpoznatije povijesne drame: Richard III, Henrik IV, V.
Najpoznatije komedije: „Mletački trgovac“, „Ukroćena gospodarica“.

Mjesto radnje:
Danska

Vrijeme radnje:
XV. stoljeće

Likovi:
Hamlet - Sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja
Klaudije - Danski kralj
Polonije - Kraljev komornik i glavni državni tajnik
Horacije - Hamletov prijatelj
Gertruda - Danska kraljica, Hamletova majka
Ofelija - Polonijeva kći

Kratki sadržaj:
Danski kralj nenadano umire, a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se
ukoro ženi s udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu,
javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije
umro prirodnom smrću. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha, pa se
pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Kraljevski savjetnik
Polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija
Hamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja
sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Kralj ne može izdržati očitu
aluziju na njegov zločin i prekida predstavu. Hamletu to služi kao dokaz da
su riječi duha bile istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje
majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija Polonija koji se tamo
sakrio. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje
brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi od
boli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine. Njezin brat Leart hitno se
vraća iz Pariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca, želi mu se
osvetiti. Hamlet se, kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vraća
u Dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na
prijevaru ubiti Hamleta. Za vrijeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu
mijenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. I kraljica
koja je popila otrovno vino, koje je kralj namjenio Hamletu, umire, a
umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj, još prije nego je počeo
djelovati smrtonosni otrov, ubija kralja.

Zaključak:
U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za
pravdu, ljubav, razboritost, hrabrost, velikodušnost, mudrost, ali i ludost.
U ovom djelu može se puno naučiti o životu, ljudskim osjećajima i
tragediji.

Dragonfly

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
Odg: WILLIAM SHAKESPEARE : HAMLET
« Odgovor #1 poslato: Mart 24, 2013, 02:56:17 pre podne »
Bilješke o piscu:
William Shakespeare (1564. – 1616.) smatra se najvećim svjetskim
dramatičarem. U svim njegovim kritičkim izdanjima potanko se raspravlja
o vremenu nastanka njegovih djela, tj. o mjesecu u godini ili o godini u
kojoj je pojedina drama napisana, i to upravo zato što se svako njegovo
književno djelo može najbolje procijeniti u odnosu na djela koja ga slijede,
u odnosu na druge spisatelje i mnoge druge razloge. Shakespeare je živio
za vladanja kraljice Elizabete I (1558. – 1603.) i kralja Jakova I (1603. –
1625). Velika zanimljivost koja se tiče Shakespearea je ta što ni za jedno
njegovo djelo nije pronađen autograf (rukopis napisan vlastitom rukom).

Vrsta djela:
Tragedija

Mjesto radnje:
Danski dvor Elsinor (Danska)

Vrijeme radnje:
Na prijelazu iz XV. u XVI. st.

Tema:
Hamletova osveta za očevu smrt

Glavni likovi:
Hamlet, Klaudije

Sporedni likovi:
Polonije (kraljev savjetnik)
Horacije (Hamletov prijatelj)
Laert (Polonijev sin, Ofelijin brat)
Ofelija (Polonijeva kćer, Laertova sestra, Hamletova ljubav)
Gertruda (danska kraljica, Hamletova majka)
Rosencrantz, Guildenstern, Osric, Marcel, Bernardo, Fortinbras, Voltimand,
Kornelije








Kratki sadržaj:
Djelo počinje iznenadnom smrću danskog kralja Hamleta, koja kasnije
uzrokuje mnoge prepirke o navodnim razlozima. U početku ne znamo ali
ćemo kasnije shvatiti da je glavni krivac za to bio upravo Hamletov brat
Klaudije koji je nakon tog čina došao na prijestolje i oženio se
Hamletovom udovicom odnosno majkom mladog Hamleta, Gertrudom.
Kao i mnoge druge likove ove tragedije, tako je i Hamleta uhvatila
znatiželja. Točnije, htio je saznati glavni uzrok smrti svoga oca. No tada se
javlja duh njegovog oca koji mu otkriva pravi uzrok smrti, a to je da ga je
zapravo otrovao njegov brat Klaudije. To je Hamleta potaklo da još
okrutnije osveti očevu smrt. Upravo ta želja za osvetom čini Hamleta
drugačijim. Kralj i kraljica, te njihov savjetnik Polonije smatraju da je
Hamlet poludio zato što ga je odbila Polonijeva kćer Ofelija koju je on
istinski volio. Da bi bio potpuno siguran u priču očeva duha, Hamlet
upriličuje predstavu tijekom koje je natjerao Klaudija da oda tajnu smrti
svoga oca. Hamlet se tada potpuno uvjerio tko je pravi ubojica. Nakon
završetka predstve Hamlet je pozvan u ložnicu svoje majke gdje smrtno
ubija Polonija. Kada je kralj to saznao poslao je Hamleta u Englesku s
ciljem da tamo bude ubijen, iako Hamlet za to nije znao. Na putu za
Englesku otkrio je što ga tamo čeka. Kako bi se oslobodio ubio je kraljeve
doušnike i vratio se u Dansku. U tome razdoblju Ofelija je proživljavala
trenutke isto kao i Hamlet prije nekog vremena - poludila je zbog očeve
smrti i rastanka s Hamletom. Sada se javlja još jedan lik odnosno Laert,
Ofelijin brat koji također želi osvetiti očevu smrt, ali započinje s krivom
osobom. Digao je ustanak protiv kralja Klaudija, koji ga uspijeva uvjeriti
da je za smrt njegova oca kriv Hamlet. Pošto mu je Laert povjerovao,
zajedno su skovali plan koji i nije nadasve uspio. Cilj im je bio da u
sukobu između Laerta i Hamleta, Laertu daju otrovni mač koji će dokrajčiti
Hamleta. U početku borbe Hamlet se hrabro suprotstavio opasnom Laertu,
dok u trenutku borbe nije došlo do naglog preokreta. Hamlet je igrom
slučaja uzeo Laertov mač, s kojim ga je ujedno i poslao u smrt, što ne
znači da je svemu kraj. Kraljica Gertruda, Hamletova majka na kraju
same borbe iz Hamletova pehara ispija otrovano vino koje je Klaudije
smjestio Hamletu. U zadnjim trenutcima, Laert otkriva Hamletu kraljeve
ciljeve, što je za kralja bilo potpuno loše. Jednostavno, u smrtno lošem
staanju, Hamlet ga je ubio i time potpuno osvetio smrt svoga oca...

Dojam o djelu:
Meni se djelo potpuno sviđa zbog naglih preokreta i zanimljivih događaja
koji prate ovu tragediju. Jedina žalosna stvar u cijeloj priči je ta što je
djelo zapravo tragedija i što ne završava na neki lijepi način, nego sasvim
okrutno.



Dragonfly

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
Odg: WILLIAM SHAKESPEARE : HAMLET
« Odgovor #2 poslato: Mart 24, 2013, 02:57:19 pre podne »
Bilješke o piscu:
William Shakespeare rođen je 1564. godine u gradiću Stratfordu na
Avonu. Osim da je bio jedan od najvećih svjetskih dramatičara, malo se
toga zna o njegovom životu. Mlad se oženio i s 23 godine otišao u
Londonu gdje je u početku radio beznačajne poslove. Kasnije je postao
glumac, pisac, a možda čak i suvlasnik kazališta “The Globe”. Napisao je
mnoga djela, ali se zbog nedostatka podataka o njegovom životu sumnja
do on nije pisao svoje drame. To bih čak nazvao Shakespeareovim
pitanjem. Najjača teorija u prošlosti je bila ona koja je tvrdila da je
Shakespeareova djela pisao Bacon. Danas se u njegov opus ubraja 37
djela. Najpoznatije Shakespearove drame su: Romeo i Julija, Mlatački
trgovac, Julije Cezar, Na Tri kralja, Kralj Lear...

Kratki sadržaj:
Danski kralj iznenada umire. Njegov brat Klaudije nasljeđuje prijestolje i
ženi se njegovom udovicom. Duh kralja se prikazuje kraljevom sinu
Hamletu i kazuje mu da ga je Klaudije ubio da bi dobio prijestolje i ženu.
Da bi lakše dokazao stričevu krivnju Hamlet odluči glumiti luđaka. Svi na
dvoru misle da je to posljedica njegove nestretne ljubavi prema Ofeliji, kći
dvorskog savjetnika Polonija. Kada na dvor dođe putujuće kazalište,
Hamlet upriličuje predstavu s temom ubojstva svoga oca. Klaudiju se budi
grižnja savjesti i on prekida predstavu. Hamletu je to dovoljan dokaz.
Klaudije počinje sumnjati da Hamlet zna istinu. Hamlet priča s majkom o
situaciji ali Polonije prisaluškuje razgovor te ga Hamlet ubije. Kralj
odlučuje ubiti Hamleta, te ga šalje u Englesku, uz tajni nalog da ga se
ubije. Hamlet na brodu za Englesku prozre plan Klaudijev i vraća se u
Dansku. Ofelija za to vrijeme poludi od tuge za ocem i ljubavi prema
Hamletu te se utapa. Njen brat Laert se vraća iz Pariza i želi se osvetiti
Hamletu. Izaziva ga na prijateljski dvoboj, ali svoj mač namoči u otrov. Za
vrijeme dvoboja zamjene im se mačevi te ih obojicu ranjava otrovna
oštrica. Umirući Leart priznaje Hamletu što je učinio, a Hamlet na to ubija
Klaudija. Kraljica na to ispija otrovano vino, namjenjeno Hamletu, a
Hamlet umire Horaciju, svom prijatelju, na rukama.

Mjesto i vrijeme radnje:
Radnja se odvija oko 1600. godine, u Danskoj.






Teme:
U djelu ima pet tema:
   tragična sudbina Hamletova
   tragična ljubav prema Ofeliji
   prijateljstvo Hamleta i Horacija
   borba za vlast i pohlepa
   Hamletov odnos prema čovjeku

Temeljni sukob u djelu:
Temeljni sukob u djelu je sukob Hamleta i Klaudija.

Osvrt na fabulu:
Fabula je dinamična i sama daje poticaj za daljnje čitanje.

Hamlet:
Hamlet je u svakom slučaju sretna mješavina sanjara i realista. Bez
njegove bujne mašte ovo djelo svakako ne bi bilo ni sjena Hamleta kakvog
danas poznajemo, ali ni bez njegove realne strane, djelo ne bi imalo nimalo dinamičnosti.

Hamlet i ja:
Ne uspoređujem se sa fiktivnim likovima dovoljno često da bih mogao
reći da sam se uvježbao u tome, ali kod Hamleta mi stvarno ne nedostaje
riječi. Možda zbog njegove jednostavnosti, ali prije zato što se Hamlet
skriva u svima nama. Kada bi svatko od nas malo potražio u dubini svoje
duše našao bi jednog malog Hamleta, možda ne toliko eksponiranog,
kao Shakespeareovog, ali ipak bi našao Hamleta.


Dragonfly

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
Odg: WILLIAM SHAKESPEARE : HAMLET
« Odgovor #3 poslato: Mart 24, 2013, 02:58:03 pre podne »
Bilješke o piscu:
William Shakespeare živio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske
povijesti. Shakespeare, rođen z gradiću Stratfordu, kao dvadeset
jednogodišnji mladić kreće u London gdje je surđivao s dramatičarima te
je ubrzo počeo sam surađivati. Napisao je mnogo vrhunskih djela koja su
ga proslavila u cijelom svijetu a to su Romeo i Julija, Hamlet, Macbeth,
Otelo, Kralj Lear i Kleopatra. Ta djela pisana su u nekoliko faza, a kraj tj.
zadnja faza sastoji se od smirenih djela gdje se pisac pomiruje sa
svijetom. U to vrijeme engleski jezik postiže zrelost i bogatstvo koje daje
odlične uvijete za stvaranje književnih djela.

Zapažanja o djelu:
Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su ga
proslavila u cijelom svijetu. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te
je Shakespeare samo poboljšao, nadopunio Hamlet. Ta drama je možda
doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. Da se radi o drami to
vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava
tragično, odnosno smrću glavnih likova. Pisac opisuje staru dansku
uglednu, kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Vrlo jako
dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom
pravcu. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Osim što se
radi o spletkama na kraljevskom dvoru, državi prijeti i vanjska opasnost
od neprijatelja. Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te
obitelji jer se međusobno sukobljavaju. Opis je vrlo detaljan što znači da
je i najmanja sitnica zapažena. Na mene je ova drama ostavila trag u
savjesti, jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas
stalno “grize” savjest. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savjesti nego
da sve imamo te da nas savjest muči cijeli život. Inače odnosi su vrlo
primitivni, a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko, zub za
zub”, što se posebno vidi na Hamletu.

Stilske karakteristike djela:
Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske
obitelji. Svodi se na osjećajnost, očajnost i nadu koja se posebno vidi kod
Hamleta. Drama je prevedena s engleskog jezika, pisana je u dijalogu i
sastoji se od pet glavnih činova. Ima posuđenih riječi iz latinskog, a
nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica
otisnuti mali rječnici. Također kod svakog novog prizora je kratko opisano
mjesto radnje i ponašanje osoba, koje nas kratko uvodi u događajnu
situaciju.


Citat:
Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. od 40. (četvrti čin), gdje se
Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. Ja bih taj duh
definirao kao neku energiju, savjest koja je mučila Hamleta, te se njegov
otac pojavio u obliku duha tj. energije da mu odgonetne tajnu koju je
ponio sa sobom u grob. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. od
150. stranice gdje se vidi sva ta mržnja, pokvarenost i zlo u obitelji. U
borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt,
no pošto su oštrice otrovane oni umiru, a zajedno i kraljica s kraljem
kojeg je probo Hamlet. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji, ona
propada.

Tema:
Tema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog međusobne mržnje,
izdaje, očajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja, a time i
nesigurnosti u državi. Glavni krivac tomu je Klaudije koji je to uzrokovao
zbog političkog i društvenog okvira.

Ideja:
Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne
kraljevske danske obitelji. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako
završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu, doba renesanse
mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.

Analiza likova:
Hamlet
Bio je dobro odgajan i ugledan muškarac koji je trebao naslijediti svog
oca, no očevom smrti on gubi nadu, postaje nesiguran i zna da otac nije
mogao odjednom umrijeti. Vrlo se teško, gotovo nikako nije mogao
pomiriti s tim događajem i pojavom očevog duha on se zaklinje da će se
osvetiti. Ostale osobe u dvoru to shvaćaju kao da je Hamlet poludio te da
ne želi prihvatiti stvarnost. Vrlo je nesretan i postavlja si pitanje
“biti ili ne biti”, pitanje života ili smrti u svom životu. Jako je osjećajan i
sentimentalan što se posebno vidi u njegovom ponašanju.

Kraljica Gertruda
Hamletova majka, vrlo se lako pomirila sa smrću svog muža što nam
govori da ta ljubav nije mogla biti velika, ljubav života. Ipak, za Hamleta
je vrlo vezana, osjećamo ljubav koja nema granica te bi sve učinila za
njega. Možemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda za Klaudija,
no to joj je bila najveća greška u životu koju je morala platiti smrću.
Da ju je Klaudije uistinu volio spriječio bi ju da popije otrovani vrč no
njemu to nije bilo bitno.





Horacije
Hamletov najbolji prijatelj, zajedno su odrasli. Uvijek je bio uz Hamleta i
spreman saslušati ga te ga nikada nije ostavio u “štihu” te se pokazao kao
njegov brat. Njih dvoje mogli su međusobno diskutirati probleme,
ma kakvi oni bili. Nije imao svoje mišljenje i mogao se lako nagovoriti.

Klaudije
Danki kralj, vrlo je hladana, bezosjećajana i tvrdoglava osoba koja si je
zabila cilj u glavu i uporno ga želi dostići, pa možemo reći da za njega
vrijedi izreka “prošao bi kroz vatru da dostigne cilj”. Ne obazire se ni na
što te nema nikakvih osjećaja i nikakvu odgovornost prema drugima.
Možda on želi biti kralj, ali po svojim sposobnostima on to nikako nemože
postići ili biti. Ubojica je i to je platio svojom smrću te je od Hamleta
pronađen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora.

Kratki sadržaj:
Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i
Bernandu se ukazao duh bivšeg danskog kralja. Vrlo su bili začuđeni i
odlučili da samo Hamletu priopće taj događaj. Sljedećeg puta Hamlet je
također bio na straži, duh oca otkrio mu je da ga je Klaudije otrovao.
Hamlet nije mogao vjerovati te se zakleo da će osvetiti njegovu smrt. U to
vrijeme kralj i kraljica su slavili svoj novi brak, ali Hamlet nije mogao
podnijeti bol i očaj pa se nije pojavio. Kad su došli glumci koji su trebali
zabaviti goste neočekivano se pojavio Hamlet. Glumci su prikazivali dramu
u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan, a to je Hamlet iskoristio i riječima
napao kralja. Nitko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemože podnijeti
smrt oca. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju, Polonijevu kćer i svi su se
nadali svadbi. Jednim slučajem majka je pozvala Hamleta na razgovor, a
iza zavjese se nalazio Polonije kojeg je Hamlet zabunom ubio. Zbog
sigurnosti kralj ga šalje u Englesku, ali se on nenadano vraća, no u
međuvremenu se Ofelija utopila. Zbog nje dolazi do sukoba između Laerta
i Hamleta, a kralj predlaže međusobnu borbu. Oni započnu mačevanje, ali
su oštrice bile namazane otrovom što oni nisu znali. Kada je kralj
predložio da nazdrave oni nisu pristali, pa je kraljica popila vrč i umrla, a
Hamlet je nato probo Klaudija koji im je priznao da su oštrice otrovane.
Opraštaju se od života i zaajedno umiru, a Horacije i Osric gledaju mrtve.
Tada se začuje buka koja je bila posvećena Fortinbrasu jer se vratio kao
pobijednik iz Poljske. Na kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se čuje
pucanje topova u čast mrtvih.

Dojam o djelu:
Ova drama mi se vrlo svidjela, jer na čitatelje ostavlja osjećaj tragedije,
nečega tužnog. Iza pisanih riječi nalazi se više značenja kod kojih se treba
malo zadržati jer se inače gubi stvarna smisao te Shakespearove drame.
Ima mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato sviđa i svakako
bih ju dalje preporučio za čitanje, ne samo za lektiru već i za opće
obrzovanje.

Dragonfly

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
Odg: WILLIAM SHAKESPEARE : HAMLET
« Odgovor #4 poslato: Mart 24, 2013, 02:58:55 pre podne »
WILLIAM SHAKESPEARE:
HAMLET



Bilješke o piscu:
William Shakespeare (1564. - 1616.), bio je pjesnik i dramatičar. Mnogi
tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vremena. Rodio se i umro u
Stratfordu u Engleskoj. Oko 1585. godine odlazi u London gdje djeluje kao
glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je trideset i šest drama koje
obično dijelimo na:

1. Tragedije: Hamlet, Julije Cezar, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan,
                   Kralj Lear, Macbeth
2. Komedije: Ukroćena gospodarica, San Ivanjske noći, Na Tri kralja,
                    Mjera za mjeru, Mnogo vike ni za što
3. Romance: Romeo i Julija, Zimska priča i oluja
4. Povijesne drame: Kralj John, Richard drugi, Henrik četvrti, Henrik peti,
                              Henrik šesti, Richard treći, Henrik sedmi

Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene
književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz svoje
suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to samo znači da
svi podaci potječu iz ljudskog ponašanja, neovisno o tome gdje i kada
čovjek živi. 1609. godine izašli su njegovi soneti, zbirka od 154 pjesme.
Zacijelo je većina tih soneta nastala puno prije njihova objavljivanja.
Kritičari obično ističu da fabule Shakesperovih djela nisu osobito
originalne. Zna se da je svoje priče za svoje drame preuzimao od drugih
autora. To vrijedi i za Hamleta. Predpostavljalo se da je postojao
pra-Hamlet i da mu je autor bio Shakespearov nešto mlađi suvremenik
Thomas Kyd. No dok je to samo predpostavka, neki izvori su dobro
poznati, npr. legenda o Hamletu danskog povijesničara iz ranog 13. st.
Saxa Grammaticusa, odakle ju je preuzeo francuski pjesnik Francois de
Bellforest. Osvim toga Shakespearove drame, pa naravno i Hamlet,
satkane su od bezbrojnih čestica preuzetih iz najraznovrsnijih izvora.

Mjesto radnje:
Danska, uglavnom kraljevski dvorac Helsingör, njegov interijer i eksterijer

Tema:
Hamletova osveta






Likovi:
Klaudije - Danski kralj
Hamlet - Sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja
Polonije - Kraljev komornik i glavni državni tajnik
Horacije - Hamletov prijatelj
Laret - Polonijev sin
Voltimande
Kornelije - Danski poklisar u Norveškoj
Rosencrantz
Guildenstern - Nekadašnji Hamletov prijatelj na sveučilištu
Osric - Smiješni dvoranin
Marcel
Bernardo - časnik na straži
Francisco - vojnik
Reynaldo - Polonijev sluga
Fortinbras - Norveški kraljević
Gertruda - Danska kraljica, Hamletova majka
Ofelija - Polonijeva kći
Jedan gospodin
Jedan svećenik
Norveški kapetan
Engleski poklisari

Plemići, plemkinje, časnici, vojnici, mornari, glasnici i pratnja, Duh
Hamletova oca.

Sadržaj:
Bernardo i Marcelo stražarili su preko noći na kraljevom dvoru kralja
Klaudija koji je od nedavna vladao Danskom jer je njegov brat Hamlet
“nekim nesretnim slučajem” umro. Klaudije se odmah prihvatio
kraljevstva i ženi se ženom ubijenog kralja Hamleta, udovicom
Gertrudom. To je najviše smetalo Hamletu, sinu pokojnog kralja. Nije
mogao gledati stričeve greške, a posebno stupanje u vezu s njegovom
majkom odmah nakon očeve smrti. Nije volio niočemu pričati i živio je
mirno. Stražarima Bernardu i Marcelu se, oko ponoći, počeo javljati duh
koji je ličio na pokojnog kralja Hamleta. Stražari su to rekli Hamletu i
Horaciju (Hamletovu prijatelju). Jedne noći Hamlet odlazi sa stražarima na
stražu, duh ubijenog kralja javlja se na gradskim zidinama i Hamlet
hrabro istupi pred duha pitajući ga tko je i zašto dolazi. Duh ga je odveo
na stranu i rekao mu je da je duh pokojnog kralja i da Hamlet nije umro
prirodnom smrću, nego ga je ubio vlastiti brat Klaudije nalivši mu otrov u
uho dok je spavao u vrtu. Rekavši mu to zatražio je od Hamleta da se
osveti. Hamlet obeća da će se ravnati prema uputama duha u svemu, a
duh se izgubi. Kad je Hamlet ostao sam donio je odluku da će smjesta
zaboraviti sve što se nalazi u njegovom sjećanju, sve što je nekad naučio
iz knjiga ili opažanja, i da mu u pameti neće ostati ništa drugo nego samo ono što mu je duh rekao i zamolio da učini. Hamlet nije pojedinosti svoga
razgovora s duhom nikome rekao nego samo svom dragom prijatelju
Horaciju i naredio njemu i Marcelu neka se zakunu da će šutjeti o onom
što su vidjeli te noći. U strahu da bi se to moglo primjetiti i da bi stric
Klaudije mogao postati oprezan ako posumnja da Hamlet nešto sprema
protiv njega, ili da je doista više saznao o smrti svoga oca nego što se
moglo misliti, Hamlet je odlučio da se pravi lud. Mislio je pri tome da će
izazvati manju sumnju ako ga stric bude smatrao za bilo kakav ozbiljniji
čin, a da će tajnu pojave duha najbolje skriti njegova ludost. Od tog se
vremena Hamlet počeo oblačiti veoma čudno i neobično, govoriti i vladati
se tako da je savršeno glumio luđaka. Kralj i kraljica bili su prevareni, no
nisu vjerovali da je očeva smrt bila jedini razlog za njegovu ludost (jer
nisu ništa znali o pojavi duha), nego su zaključili da je razlog tome zlu
zacijelo ljubav i mislili su da su pronašli predmet njegove ludosti. Prije
nego što se Hamlet počeo pretvarati da je lud bio je jako zaljubljen u
lijepu djevojku Ofeliju, kćer Polonija, glavnog kraljevog savjetnika. Slao
joj je pisma i prstenje i iskazivao svoje osjećaje navaljujući na nju, što je njoj bilo drago. Ali ludost koja ga je nedavno zaokupila, učinila je da ju je
zanemario i prema njoj vladao dosta surovo, no ona, dobra srca, umjesto
da mu zamjeri što ju je iznevjerio, opravdavala ga je pred sobom. Hamlet
se nemože pomiriti s ljupkim udvaranjem lijepe Ofelije te joj je napisao
pismo u kojem je bilo puno divnih skokova strasti i neobičnih riječi, koje
su se poklapale s njegovom tobožnom ludošću. Ofelija je po svojoj
dužnosti pokazala to pismo svom ocu, a on je smatrao svoju dužnost da
ga pokaže kralju i kraljici, koji od tog vremena nisu više sumnjali da je
uzrok Hamletovoj ludosti ljubav. Od tog trenutka kralj i kraljica bili su
uvjereni da je Hamletova ludost žaražena Ofelijinom ljepotom. Dok se
Hamlet tako borio, pretvarao, stigoše na dvor neki glumci u kojima je on
uživao. Srdačno ih je pozdravio, a njihova gluma navela ga je na misao da
na dvoru napravi gozbu koja bi sličila na umorstvo njegova oca.

Sljedeći dan je bila predstava:
Ulaze "Kralj i kraljica" (glumci Gonzago i njegova žena Baptista)" kao
nježni zaljubljenici; Kraljica grli njega, a on nju. Ona klekne i u nijemoj
igri iskazuje mu ljubav. On je pridigne i nasloni svoju glavu na njezin vrat,
zatim legne na cvjetnu lijehu; kad je vidi da je usnuo, ostavi ga sama.
Odmah zatim uđe neki čovjek (glumac Lucijan), uzme Kraljevu krunu,
poljubi je, ulije otrov u kraljevo uho (u uho glumca Gonzaga) i izađe.
Kraljica se vrati, nađe kralja mrtva i prenemaže se. Trovač opet uđe s
dva - tri statista i pretvara se da tuguje s Kraljicom. Statisti iznose mrtvo
tijelo. Trovač snubi Kraljicu darovima; neko se vrijeme čini da se ona opire
i da oklijeva, ali na kraju prihvaća njegovu ljubav.

Vidjevši to kralj Klaudije napušta predstavu i izašavši iz dvorane predstava
se prekinula. Hamlet je dovoljno vidio i uvjerio se da su riječi duha bile
istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje majku želeći joj
nešto važni reći i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese, ubija Polonija koji
se tamo sakrio. Lukavi kralj sluti da mu prijeti opasnost od Hamleta ta ga
šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Hamlet,
sluteći izdajstvo, izvadi potajno pismo noću, vješto izbriše svoje ime i mjesto njega postavi imena dvojice dvorjanina koji su ga pratili. Stigavši kući, pred oči pojavio mu se tužan prizor, obavljao se pokop mlade i lijepe
Ofelije, nekadašnje njegove ljubavi, koja je vješajući vijenac na vrbi iznad
potoka pala u njega i utoplia se. Lukavi kralj je, kad je vidio da je
Laretova tuga i mržnja za njegovim ocem Polonijem i njegovom sestrom
Ofelijom prevelika, htio to iskoristiti nagovorivši ga da za vrijeme
natjecanja na dvoru izazove Hamleta na dvoboj. Povod tom izazovu bilo je
to što mu je Klaudije rekao da je Hamlet kriv za ubojstvo njegova oca i
smrt njegove sestre. Hamlet je pristao na dvoboj neznajući što ga čeka.

Na dan natjecanja:
Tom je natjecanju prisustovao cijeli dvor, a Laret je po kraljevoj uputi
spremio otrovno oružje. Dvorani su se kladili za visoke svote tko će
pobijediti, budući da su obadvojica bili poznati kao vrsni mačevaoci.
Hamlet je izabrao sablju ne sumnjajući u Lareta i ne brinući se da ispita
Laretovo oružje, koji je mjesto tupe sablje, kakva se uzima po propisima
mačevanja, uzeo oštru i otrovnu. Na početku se Laret s Hamletom igrao i
dopuštao mu da ga nekoliko puta posiječe. Nakon nekoliko prekida Laret
napadne žestoko na Hamleta otrovnim mačem i zada mu smrtonosan
udarac. Hamlet se razbjesni i neznajući za podmetnuto izdajstvo u sukobu
zamijeni svoju sablju s Laretovim mačem i probode ga njegovim vlastitim
mačem. U taj čas kraljica vikne da su je otrovali. Neoprezno je ispila
pehar, koji je kralj pripremio za Hamleta ako u borbi ožedni, no zaboravio
je upozoriti kraljicu na pehar, koji je ona ispila i smjesta pala mrtva.
Hamlet, sumnjajući u izdajstvo, zapovijedi da se sva vrata pozatvaraju
dok ne pronađe izdajnike. Laret mu reče neka dalje ne traži, jer je on izdajnik i osjećajući da umire od rane koju mu je zadao Hamlet,
prizna kakvom se izdajom poslužio i kako je i on bio žrtvom svoje izdaje.
Reče Hamletu da je vrh mača bio otrovan i da Hamletu preostaje samo
pola sata života jer nema načina koji bi ga mogao izliječiti od otrova,
Umirući, Laret zadnjim riječima optužuje kralja Klaudija kao tvorca te
nesreće. Hamlet koji je saznao kako mu je blizu kraj i da je još ostalo
otrova u maču, naglo se okrene prema svom podlom stricu i zabode mu
šiljak mača u srce. Hamlet osjećajući da mu ponestaje daha i da ga život
napušta, obrati se svom prijatelju Horaciju koji je bio svjedok te kobne
tragedije, i umirajući ga zamoli neka ostane u životu i neka svijetu ispriča
taj događaj. Horacije obeća da će sve vjerno ispričati svim tajnama koje
su potakle te događaje. Tim obećanjem "puče" plemenito Hamletovo srce.









Analiza likova:
Hamlet
Danski kraljević koji je ujedino i glavni lik ove tragedije. On je
istovremeno hrabar i plah, odgađa osvetu zbog svoje neodlučnosti jer on
za cijelu situaciju više tereti majku nego Klaudija.

Hamletova smrt:
Hamletova smrt, taj zaista nepobitan podatak u zbivanju Hamleta, nije
neizbježan. On umire u dvoboju od rane koja ga je mogla i zaobići, kao
što ga je zaobišao i otrov iz pehara. Mislim da smrt tragičnog junaka
predstavlja poslijednju, i vjerojatno najtežu u nizu nevolja koje su se
događale da bi se junak na njima okušao i potvrdio nesavladljivost onoga
što ga čini velikim čovjekom. Hamlet je mogao živjeti da je samo svoju
ulogu čovjeka i svoj zadatak kraljevića shvatio manje ozbiljno, s manje
mržnje i savjesnosti; da se nagodio sa stricem i pristao živjeti u njegovoj
milosti ili da je sebi dopustio da strica ubije prvom prilikom, makar i iz
osobnih razloga, sve je to Hamlet mogao - a sve to, onakav kakav je, nije
ni htjeo ni mogao, jer je tragični junak uvijek i jedna vrsta samoubojice:
sam između dvije mogućnosti bira onu koja ga vodi u smrt.

Klaudije
Hamletov srtic, pohlepan čovjek. Ubija svog brata kako bi se domogao
veće moći, a kad mu ni to nije bilo dovoljno ženi se za njegovu ženu. To
da mu ljudske žrtve nimalo ne znače pokazuje i to kako je na sve načine
bez straha pokušao ubiti svog nećaka Hamleta. Hamlet je znao od početka
kakav mu je stric, no više zbog svega toga prebacuje krivnju na majku.
Klaudije na kraju dobiva sigurno ono što je i zaslužio - "sigurno mjesto u 9
krugu pakla".

Gertruda
Danska kraljica i Hamletova majka. Sam sin ju više krivi zbog očeva
ubojstva nego strica. On ne shvaća kako je majka tako brzo mogla
zaboraviti oca i čak štoviše, udati se za njegova brata ako ga je za života
tako snažno voljela. Izravno joj prebacuje krivnju, a i neizravan je krivac
za njezinu smrt. Ona ispija otrov iako zna što je u čaši, a to čini vjerojatno
zbog osjećaja krivnje i sinova prebacivanja koje više nije mogla podnositi,
a i cjelokupna zbrka na dvoru dovodi je do ruba smrti.

Ofelija
Hamletova ljubav. Lijepa i mlada djevojka, oprašta Hamletu iako se on
prema njoj ponaša surovo. Grubim riječima je tjera od sebe. Grdi nju a i
cijeli ženski rod na dvoru zbog šminke koju stavljaju na seba. lice.
Smatra da bi ljepota i potenciranje ljepote mogli dovesti do krivog puta.
On je neizravan krivac zbog toga što se ona utopila. Ofelija s ispletenim
vijencem odlazi na potok, pa kad se htjela popeti na vrbu da na nju objesi
svoj vijenac, prelomila se grana na koju se bila naslonila i pala je u vodu
zajedno s cvijećem koje je sa sobom ponijela.

Polonije
Laretov i Ofelijin otac. Čovjek doista niskog morala, sličan Klaudiju. Glavni
je državni tajnik i kraljev komornik. Znatiželjan je i zbog toga biva ubijen
što pokazuje da ima neke istine u uzrečici "Znatiželja je ubila mačku".

Dojam o djelu:
Važno je uočiti da se drama odvija u tjeskobnoj atmosferi. Ne radi se
samo o pogibeljnim dvorskim splektama, (svima su nam poznate izreke
iz drame kako je "nešto trulo u državi Danskoj " ili "kako je vrijeme
izglobljeno"), nego državi prijeti i vanjska opasnost. Pojačane su straže
i zemlja se grozničavo naoružava a da narod nezna zašto.