Autor Tema: Fonema i vrste reci  (Pročitano 2675 puta)

Marnjavur

  • Global Moderator
  • Jr. Member
  • *****
Fonema i vrste reci
« poslato: Jun 18, 2013, 10:51:47 posle podne »
Fonem-najmanja jedinica jezika koja nema svoje značenje, ali razlikuje značenje.

Morfem-jedinica nanja od riječi koja ima svoje značenje., morfemi se pojavljuju u svojum izgovornim inačicama koje, u skladu s alofonima, nazivamo  alomorfima.
Vrste morfema: rječotvorni morfem, oblikotvorni morfem, rječotvorje- disciplina koja se bavi rječotvornim morfemima, oblikotvorje- disciplina koja se bavi oblikotvornim morfemima.
Oblikotvorni morfem dobijemo tako da od odgovarajučega  morfološkog ustrojstva odbijemo oblikotvornu osnovu.
Gramatička homonimija- je spoj dvaju ili više sadržaja u jednome izrazu.
Promjenjive riejči:Imenice,zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli.
Nepromjenjive riječi:Prilozi, prijedlizi,veznici,čestice,usklici.

Imenice-riječi kojima se imenuju predmeti, bića, stvari, pojave/

Pridjevi-su riječi koje se pridaju imenicama/

Zamjenice-riječi koje zamjenjuju imenice, vrste:posvojne, pokazne, posvojne,odnosns,neodređene, lične.

Brojevi- su riječi kojima se izriče količina onoga što je imenovano imenicom.Glagoli_riječi kojima se izriče radnja, pa im je gramatički sadržaj radnja.

Prilozi- su riječi koje se prilažu glasgolima ili pridjevima kao njihovo obilježje(oni obilježavaju radnju ili svojstvo)

Prjedlozii- su riječi kojima se postavlja odnos između imenice i imenice.

Veznici- povezuju dvije odvojene rečenice u jednu jedinstvenu rečenicu.

Čestice-izriču se različiti odnosi među drugim riječima ili rečenicama.

Usklici-riječi kojima se izriču osjećaji i duševno raspoloženje.
Imenice- promjenjive riječi mogu biti u sva tri roda; muški rod-završava na oblikotvorne morfeme(-/,-o,-e); ženski rod(oblikotvorne morfeme; -a,-e,-/); srednji rod-oblikotvorne morfeme:-o,-e,-/)
Padeži:
Nominativ-od riječi nominativus casus,parež pripadanja)značenje pripadnost(tko?što?)sibilari
Genitiv—genitivus,cazus(pad.pripadanja),(pripadnost,dijelomičnost,građu-uz prijedlog od)
Dativ-dativus cazus-padž davanja, komu, čemu? Izriče cilj i namjenu.
Akuzativ-accusativus cassu –tužiteljni padež; koga?što?
Vokativ-vocativus casus-padež dozivanja ej, oj.
Lokativ-locativus casus-mjesni padež: prjedlozi koji stoje uz njega:na,po, pri,prema,u.
Instrumental-instrumentalis casus-padež sretstva,s kim,čim.
Nominativ jednine(muški rod): nastavci: nulti,-o i –e.
                  Množina: -i(umeci-ov, i –ev/ ov-koje završavaju na nenepčanik/-ev-osnova završava na –c), imenice s nominativnom osnovaom na tac,tak,dac,dak mogu imati dvojake nominativesa t i d, i bez t i d.
Pluralni tantum-kada imenice imaju samo množinu(dvojci). Nominativ je gramatički subjekt, ili gramatički pradika.
Genitiv-muški rod jednina- a(jednačenje po zvučnosti), množina-a, -i, iju.
Genitivom se izriče:subjekt, subjetski genitiv;objekt,objektni genitiv;atribut,posvojni genitiv; dio čega,partitativnigenitiv;svojstvo(kvalitetu)kvalitativni genitiv; vrijeme,temporalni genitiv.
Dativjednine muškog roda: -u; množina-ima(prisuta sibilarizacija)njime se izriče:smjer-d. Smjera,objekt,d.objektni;korist ili štetu; mogučnosti ili moranja, dopuna imenice,dopuna pridjeva, pripadanje.
Akuzativ-jednine za neživo-jednak nominativu jednine, na što znače živo-jednak genitivu, a množina završava na –e, njime se izriče-objekt,mjeru,vrijeme.
Vokativ-imenice muškog roda završavaju na –e,-u,-o(prisutna sibilarizacija), množina je jednaka nominativu množine, njegova uloga:dozivanja,obraćanja,usklika.
Lokativ-jednine muškog roda završava na –u,množina je jednaka dativu množine, njegova uloga: upotrebljava se s prijedlozima, njime se izriče:mjesto,vrijeme,način,sretstvo,razmjer
Instrumental jednine muškog roda na –om i-em,množina kao i dativ i lokativ, instrumental izriče: sredstvo,društvo,mjesto,vrijneme,nečin,objekt,predikat.
Žencki rod-njominativ-jed. –a i nulti,množina—e i –i
Genitiv:jednina- -e i –i, množina: -a i –i
Dativjednina: -i; množina-ama, i –ima.
Vokativ: jednina- -o i –i:množine: -e i –i.
Lokativ: jednina –i, množina: -ama, -ima.
Instrumental:jednina na: -om, i –(j)u, množina-ama,-ima.
Srednj rod
Nominativ: jednina: -o,-e, i nulti/množina na –a.Genitiv: jednina-a/množina –a.
Dativ: jednina na –u/množine na –ima.
Akuzativ: jednine=nominativu jednine; množina jednaka nominativu množine.
Vokativ: =nominativu i akuzativu jednine, a množina jednaka nominativu i akuzativu množine.
Lokativ: jednak dativu jednine, množina jednaka dativu množine.
Instrumental: jednine na –om i –em, množine: dativu i lokativu množine.