Autor Tema: ARMENIJA  (Pročitano 1843 puta)

Marnjavur

  • Global Moderator
  • Jr. Member
  • *****
ARMENIJA
« poslato: Jun 18, 2013, 10:44:28 posle podne »
ARMENIJA

Državno uređenje: predsjednička republika
Površina: 29.743 km2
Broj stanovnika (1998) : 3.800.000
Gustoća: 127,8 st./km2
Glavni grad: Erevan
Službeni jezik: armenski
Novčana jedinica: dram (AMD)

Prirodna obilježja

Smještaj i reljef:
Armenija je smještena u zakavkazju,u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera.Obuhvaća sjeverni dio armenskog visočja,pa je većinom planinska zemlja.Visočje se prema jugu spušta u Araratsku ravnicu uzduž rijeke Araks,ispunjenu riječnim naplavinam,prema sjeveru se izdiže u Mali Kavkaz.Vrlo su česti potresi.

Podneblje:
Klima je kontinentalna s vrućim ljetima i hladnim zimama te s malo padalina(200-400 mm),koje padaju većinom u jesen i proljeće.U višim je predjelima planinska klima s nešto više padalina(više od 500 mm).

Tla i vegetacija:
Najplodnija tla nalaze se na riječnim naplavinama od vulkanskih stijena u kotlinama i dolinama,drugdje prevladavaju stjenovita tla.Vegetaciju na 2000-2500 m čini stepa,u višim su zonama listopadne šume(hrast,bukva),a u još višima planinski pašnjaci.Šume pokrivaju 13% površine.

Stanovništvo i naseljenost

Stanovništvo:
Većinsko stanovništvo čine Armenci(93%),govore indoeuropski armenski jezik i pišu posebnim armenskim pismom.U Armeniji žive i Azerbejdžanci(3%),Kurdi(2%) i Rusi(2%).Većina stanovništva pripada samostalnoj Armenskoj apostolskoj crkvi,koju vodi patrijarh,sa sjedištem u Ečmiadzinu.

Naseljenost:
Velika većina stanovništva živi u Araratskoj ravnici i riječnim dolinama na nadmorskoj visini nižoj od 1000 m.Veći su gradovi:Erevan(1.28 mil. st.),Gjumri(163 000 st.),Vanadzor(76 000 st.)




Državno uređenje
Po Ustavu od 5.7.1995. Armenija je predsjednička republika.Pravo glasa imaju svi armenski državljani stariji id 18 godina.Predsjednika republike biraju na općim izborima na 4 godine,a on ima velike ovlasti(imenuje predsjednika vlade i ministre).

Povijest
Poslije rusko-perzijskog rata(1828g.) Rusija si je priključila kanate Erevan i Nahičevan.
Rusija je 1916g. Osvojila veći dio turske Armenije,ali se prema sporazumu u Brest-Litovsku(9.2.1918g.) morala povući sjeverno od rijeke Araksa.Dana 28.5.1918g. od ruskog je dijela osnovana neovisna republika Armenija,ali su je ljeti 1920g. zaposjele jedinice Crvene armije.Dana 29.11.1920g. proglašena je Armenska SSR,12.3.1922g. udružena je s gruzijom i Azerbajdžanom u zakavkasku SFSR,a 30.12.1922g. uključili su je u SSSR.
Vrhovni sovjet Armenske SSR proglasio je 23.8.1990g. suverenost Armenije,a na referendumu 21.9.1921g. 24% glasača opredjelilo se za neovisnost koja je proglašena 23.9.1921g.

Gospodarstvo

Poljoprivreda:
Armenija ima 598 000 hektara njiva i trajnih nasada što zauzima 20,1% površine te 687 000 hektara travnjaka i pašnjaka što zauzima 23,1% površine.Umjetno se natapa 59% njiva i trajnih nasada.Najznačajnije poljoprivredno područje je Araratska ravnica;ondje se uzgaja grožđe,voće(breskve,marelice,jabuke,trešnje) i povrće.U planinskim djelovima uzgaja se krumpir,pšenica i duhan,a u višim zonama prevladava stočarstvo(govedo i ovce).

Rudarstvo:
Armenija ima poprilična nalazišta obojenih metala,ali je proizvodnja skromna(bakar,molidben).

Industrija:
U sovjetskom razdoblju bila je najvažnija gospodarska grana koja je donosila više od polovice BDP-a i zapošljavala oko 40% radne snage.Zbog pomanjkanja energije,između 1989g. i 1993g. većina od 450 tvornica prestala je raditi,a 1924g. prvi put je postignut porast industrijske proizvodnje.Tri petine industrije smještenu je u Erevanu(tekstilna,industija odjeće,kemijska,prehrambena,industrija strojeva i elektrotehnička);manja su središta Vanadzor,Gjumri i Alaverdi s talionicom obojenih metala(bakar i molidben) te kemijskom industrijom.

Promet:
Cestovni promet
Armenija ima 7500 km cesta.Najvažnija veza je cesta Gazakh(relacija Azerbajdžan-Erevan) sa dužinom od 166 km.
Željeznički promet
Armenija ima 829 km željezničkih pruga,kolosjeka širine 1524 mm.
Zračni promet
Armenija ima 2 zračne luke s redovnim putničkim prometom:međunarodna zračna luka Erevan i Gjumri.

Prirodne i kulturne znamenitosti

Ahbat-Samostan iz 10st.Dio je Unescove svjestske baštine.
Ečmiadzin-Od 1441g. sreište je Armenske crkve.Ečmiadzinski samostan,sjedište katolikosa s katedralom i zvonikom,okružen 10 metara visokim zidinama.
Erevan-Glavni grad,te najvažnije gospodarsko središte.Arhiv Matenadaran s vrlo dragocjenom zbirkom oko 10 000 armenskih i drugih rukopisa,Muzej armenske pučke umjetnosti,Državni muzej armenske povijesti,Armenska umjetnička galerija.
Gegard-U 4st. osnovan,u stijeni uklesan samostan,danšnji djelovi većinom iz 12.-13.st.,u špilji crkva Majke Božje iz 12.st.
Sevan-Veliko slatkovodno jezero u istočnom dijelu države,bogato ribama.Na nekadašnjem otoku 874g. osnovan Sevanski samostan s crkvama Majke Božje i apostolima.