Autor Tema: ARGENTINA, URUGVAJ I ČILE-SVE RAZVIJENIJI JUG LATINSKE AMERIKE  (Pročitano 2299 puta)

Marnjavur

  • Global Moderator
  • Jr. Member
  • *****
ARGENTINA, URUGVAJ I ČILE-SVE RAZVIJENIJI JUG LATINSKE AMERIKE
« poslato: Jun 18, 2013, 10:45:00 posle podne »
ARGENTINA, URUGVAJ I ČILE-SVE RAZVIJENIJI JUG LATINSKE AMERIKE


OPĆENITO
Na jugu Latinske Amerike nalaze se tri zemlje: Argentina, Urugvaj i Čile. Vode Atlantskog oceana zapljuskuju obale Argentine i Urugvaja, a vode Tihog oceana obalu Čilea. Između Čilea i Argentine i Urugvaja nalazi se visoka planina Ande. Te tri zemlje danas su jedne od zemalja s najnaprednijim gospodarstvom u Latinskoj Americi. Još im se mogu pridružiti jedino Brazil i Meksiko. Ostale latinoameričke zemlje imaju slabo do vrlo slabo razvijeno gospodarstvo.
Od svih latinoameričkih zemalja Argentina ima najviši narodni dohodak po stanovniku- 8060$ 1994.g. Te godine je Urugvaj imao narodni dohodak po stanovniku 4650$ što je više od svih europskih zemalja u tranziciji osim Slovenije. Čile je te godine imao narodni dohodak po stanovniku 3560$.
Argentina sa 276 milijardi $ narodnog bruto dohotka 1994 g. Ima treći najveći gospodarski sustav u Latinskoj Americi iza Brazila koji ima 536 milijardi $ i Meksika koji ima 369 milijardi $ narodnog bruto dohotka. Razlog tome je što Argentina ima mnogo manju demografsku masu od Brazila i Meksika. Gospodarstvo Čilea (50 milijardi $ narodnog bruto dohotka) i Urugvaja (15 milijardi $ narodnog bruto dohotka) mnogo je manje od argentinskog.
Gospodarstvo juga Latinske Amerike uvelike ovisi o prirodnim bogatstvima: Argentina i Urugvaj dobrim djelom ovise o plodnim pašnjacima, a Čile o nalazištima bakra i drugih ruda. Važan dio vrijednosti izvoza čini izvoz hrane i bakra. Industrija je u svim trima zemljama solidno razvijena. U strukturi gospodarstva prevladava tercijarni sektor (uslužne djelatnosti) što je tipično za razvijena društva zapada.

ARGENTINA
Ustavno uređenje:  federativna republika
Glavni grad: Buenos Aires
Argentina je druga država po veličini (površine 2 778 412 km²) i po broju stanovnika u Južnoj Americi. Na istoku je omeđena Atlantskim oceanom, na zapadu je rastavljena Andama od republike Čile, a na sjeveru i sjeveroistoku rijekama Pilcomayo, Paraguay, Parana i Uruguay od Bolivije, Paragvaja, Urugvaja i Brazila.

RELJEF I GRAĐA
Ande obuhvaćaju gotovo 1/3 Argentine te se spuštaju prema istoku u prostranu nizinu Gran Chaca, Pampa i u Patagonsku ploču. Stepu na podnožju Anda prekidaju osamljena gorja, od kojih je najpoznatije Sierra de Cordoba.

KLIMA
Cijela Argentina nalazi se u južnom umjerenom pojasu, osim nekih dijelova na sjeveru koji leže u tropskom i suptropskom pojasu. Centralno područje Anda ima umjerenu klimu kontinentalnog tipa sa 600-800 mm padalina. Južni dio Anda ima 400-600 mm padalina. U Pampama se izmjenjuju vrući i vlažni sjeverni vjetrovi s hladnim južnim i jugozapadnim vjetrovima. Gran Chaco ima suptropsku klimu s maksimalnom temperaturom od 43°C (prosinac, siječanj). U Patagoniji vlada klima s amplitudom od 14-16°C, koja se povećava prema unutrašnjosti. Padaline iznose od 150 do 300 mm.


VODE
U sjeveroistočnoj Argentini rijeke teku prema sistemu La Plate, a u ostalim dijelovima od Anda prema Atlantskom oceanu, ali mnoge od njih završavaju u močvarama.
Južnim dijelom Argentine teku rijeke: Colorado, Negro, Chubut i Chico.
Najveća jezera se nalaze na podnožju Anda. Oko 600 malih, pretežno boćatih jezera nalazi se oko Buenos Airesa. Atlantska obala slabo je razvijena osim estuarija La Plate i nekoliko zaljeva u Patagoniji.

BILJNI POKROV
Tropske i suptropske šume pokrivaju sjeverni dio Argentine. Na sjeverozapadnom području prevladavaju kaktusi i trnovito grmlje. Pampe su travnjaci. Veći dio Patagonije je neplodan i bez drveća pa je pogodan za ovčarstvo. U Gran Chacu uspijeva najvažnije industrijsko drvo quebracho.

STANOVNIŠTVO
1999 godine Argentina je imala 36 737 664 stanovnika.
1/3 (oko 10 milijuna) cjelokupnog stanovništva živi u Buenos Airesu i njegovoj okolici. Stanovništvo je najvećim dijelom europskog podrijetla (Španjolska i Italija), ali je samo 23% stanovništva europskog podrijetla rođeno u Europi. Broj domaćeg indijanskog stanovništva stalno opada i sada iznosi oko 20-30 tisuća. Zadržalo se ponajviše u zabačenim krajevima Patagonije, Ognjenoj zemlji, Gran Chacu i u Andama.
Stanovništvo ponajviše živi u gradovima.
U Argentini ima oko 120 tisuća hrvatskih iseljenika, najviše iz Dalmacije.

EKONOMSKO-GEOGRAFSKA PODRUČJA
Pampe obuhvaćaju 18.7% argentinske površine i 61.3% stanovništva. Na travnjacima se uzgaja stoka. Mnogobrojne tvornice prerađuju poljoprivredne i stočne proizvode. Na istočnom rubu Pampa nalazi se najveći i glavni grad Argentine Buenos Aires.
Rosario je važan zbog izvoza kukuruza, žita, mesa, pšenice, lanenog sjemena i drva (quebracho).
Patagonija obuhvaća 28.1% argentinske površine sa 1.9% stanovništva.
Na sjeveru Patagonije nalaze se naftonosna ležišta. U Patagoniji se uzgajaju ovce u velikim farmama. Veća su naselja Commodoro Rivadavia i Chubut.
Zapadna Argentina obuhvaća 37.7% površine sa 25% stanovništva. Tu se ističu gradovi Cordoba i Mendoza sa vrlo razvijenim vinogradarstvom i voćarstvom i Tucuman gdje uspijeva šećerna trska, riža, duhan, južno voće i kukuruz.
Sjeveroistočna Argentina obuhvaća 15% površine i 11.8% stanovništva. U Gran Chacu uspijeva pamuk, pšenica, kukuruz i quebracho.
U pokrajini Misiones uspijeva paragvajski čaj, duhan, kukuruz, a u argentinskom međuriječju uspijeva žito, duhan i uzgaja se stoka.

GOSPODARSTVO
Argentina za svoju razvijenost može zahvaliti poljodjelstvu- izvozu mesa i žita u Europu koje izvozi još od kraja 19. stoljeća. Potkraj 20-ih godina bila je jedna od najbogatijih zemalja svijeta. Danas to prirodno bogatstvo nije dovoljno da bi bila među vodećim zemljama. Industrija je postala najvažnijom djelatnošću, ali argentinska industrija nije razvijena kao industrija Japana, Zapadne Europe ili SAD-a.
Pampas i argentinska Mezopotamija su glavna poljodjelska područja u kojima se proizvodi većina argentinskih poljodjelskih proizvoda: govedina, kukuruz i pšenica. Smještena su u bližoj unutrašnjosti Buenos Airesa. Ovce se uzgajaju u sušnim područjima diljem Argentine. Industrijska proizvodnja znatno ovisi o poljodjelstvu. Mnoge tvornice prerađuju meso i ostalu hranu. Također se prerađuje i koža. Dio industrije preusmjeren je na proizvodnju kućanskih potrepština za domaće tržište, a strojogradnja je razvijena nešto slabije.
2/3 argentinskih tvornica smješteno je u metropolitanskom području Buenos Airesa. Postoje još dva veća industrijska središta: Cordoba (poznata po automobilskoj industriji i industriji prometne opreme) i Rosario (poznat po naftnoj, metalnoj i kemijskoj industriji). Argentina iz vlastitih izvora zadovoljava gotovo svu svoju potrebu za naftom. U posljednje vrijeme veličinom svojeg tržišta i gospodarskom snagom privlači strani kapital, koji većinom završava u industriji.           


Lektire, referati, vicevi, slike, flash igrice...
Morate se registrovati da bi ste mogli da vidite link. Registrujte se ili Ulogujte se