Autor Tema: PTICE  (Pročitano 3390 puta)

Marnjavur

  • Global Moderator
  • Jr. Member
  • *****
PTICE
« poslato: Jun 18, 2013, 10:48:20 posle podne »
PTICE- AVES
Ornitologija-grana biologije koja proučava ptice
KRILO I LET-osnovu leta čine oblik, pokretljivost krila pneumatične kosti i snažni prsni mišići. Tijekom leta ptica diže krila i zastavice na perima zauzimaju okomiti položaj, a tijekom spuštanja krila vodoravan položaj- pri tome se mijenja tlak zraka na krilima. Neke ptice lete pravocrtno(grlica) dok se druge tijekom letenja uzdižu i poniru(zelena žuna). Brzi metabolizam u ptica omogućuje nadoknadu velikog utroška energije tijekom letenja. Troše oko 15 puta više energije dok mašu krilima nego dok sjede. Ptice poput sive čaplje štede energiju klizećim letom, a albatros lebdenjem. Poseban oblik letenja kod kolibrija- lebdi u doba uzimanja hrane stalno mašući krilima. Sivi sokol kada se “obrušava”  djelomice sklopi krila i ponire prema plijenu brzinom oko 280km/h pa ga smatramo najbržom pticom.   POKROV TIJELA-koža je tanka, nježna i suha, a obnavljanje površinskog sloja obavlja se sustavno perutanjem. Od žlijezda u koži imaju samo neparnu lojnu trtičnu žlijezdu. Mast iz žlijezde ptice istiskuju kljunom i njome mažu perje. PERO je građeno od šuplje badrljice i zastavice. Badrljica na području zastavice prelazi u stručak koji nosi isperke s resicama. Razlikujemo 4 tipa pera u ptica: paperje, pokrivna, repna i krilna pera. Ptice mitarenjem mijenjaju sva pera najmanje jedanput tijekom godine. U procesu mitarenja važnu ulogu ima hormon štitne žlijezde tiroksin. Kod nekih vrsta ptica postoji znatna razlika u boji perja mužjaka i ženki, dok kod drugih nije izražen spolni dimorfizam. Ženske su u pravilu manje uočljivih boja. KOSTUR PTICA- osnovu kostura čine lubanja, kralježnica, rebra, prsna kost i kosti udova. U ptica letačica kostur je lagan sa šupljim i zrakom ispunjenim kostima. Upravo pneumatične kosti jedan su od preduvjeta leta ptica. Ptice koje ne lete imaju kosti ispunjene koštanom srži. Vratni dio kralježnice je vrlo pokretljiv i u raznih vrsta ptica različiti je broj kralješaka. Kostur glave građen je od sraštenih kostiju a dijelom prelazi u kljun koji nema zuba. Oblik kljuna najčešće je povezan s načinom prehrane ptice. Broj prsnih kralježaka je manji i nose po jedan par rebara. Ističe se prsna kost koja kod svih letača ima greben na kojem se nalazi prsni mišić za pokretanje krila. Kralježnica završava trokutastom trticom na koju su pričvršćena repna pera. Kod ptičjih nogu se ističu bedrena kost, gnjatna kost i pisnica. Prsti završavaju  pandžama. Kod nogu nalazimo razne prilagodbe s obzirom na način života. MIŠIĆI- u ptica letačica posebno je naglašen snažan prsni mišić pričvršćen na greben prsne kosti i ramenu kost krila. Prsni mišić se sastoji od 2 dijela: površinski spušta krila, a manji unutrašnji dio ih podiže. Razlikujemo tamnocrvene i bijele mišiće. Ptice koje svake godine kreću na dugotrajne letove tijekom selidbe imaju više tamnocrvenih mišića, budući da se oni sporije kontrahiraju i sporije umaraju. Nožni mišići su posebice dobro razvijeni u ne letača. Mišići raspodijeljeni po čitavom tijelu, a koji su spojeni s vrškovima pera omogućuju perju pokretljivost. ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA- Veliki mozak ptica razvijeniji je u odnosu na gmazove, a to se posebice odnosi na prednji i mali mozak. Osjetila ptica nisu ravnomjerno razvijena U većine ptica najrazvijenije je osjetilo vida, zatim sluha, dok su osjetila mirisa, okusa i dodira slabije razvijena. U rijetkih je ptica dobro razvijen njuh, sluh je posebice razvijen u sova te im omogućava da s velikom točnošću odredi položaj plijena. PROBAVNI SUSTAV- Probavni sustav počinje usnom šupljinom koja se nalazi u kljunu. Oblik kljuna raznolik- ovisno o prehrani. Hrana iz usne šupljine ulazi u jednjak koji u mnogih ptica ima proširenje koje se naziva volja. U volji dolazi do razmekšanja hrane i to posebice kod onih koji se hrane zrnjem. Dugački jednjak prelazi u žlijezdani predželudac u kojem se obavlja enzimska razgradnja hrane. Zatim se nastavlja mišićni želudac koji je sa unutrašnje strane presvučen debelom, čvrstom prevlakom. U njemu se često nalaze kamenčići koji pomažu mišićima tijekom usitnjavanja hrane. Deblje želučane stjenke obično imaju ptice koje uzimaju hranu biljnog podrijetla. Hrana iz mišićnog želudca ulazi u dvanaesnik zatim tanko i debelo crijevo, a neiskorišteni ostatci napuštaju tijelo kroz nečisnicu. U grabljivaca je želudac tankih stijenki, budući da je mesna hrana lakše probavljiva. ,Ove ptice sve ostatke izbacuju u obliku gvalica sličnih čepovima kroz usnu šupljinu, odnosno kljun. Sadržaj gvalice čine uglavnom kosti, dlake i perje. DISANJE- dišni sustav čine dušnik, dušnice, pluća i zračne vrećice. Na dnu gornjeg dijela kljuna nalaze se vanjski nosni otvori kojima počinju dišni putovi. Zrak može ulaziti i kroz usnu šupljinu da bi u ždrijelu ulazio u otvor dušnika. Dušnice se granaju na tanke zračne kapilare koje ispunjavaju pluća. Pri udisaju zrak ulazi kroz zračne kapilare ne zaustavljajući se u plućima. Zrak ulazi u zračne vrećice iz kojih se ponovno vraća u pluća i izlazi iz tijela. Pet pari zračnih vrećica ima do 4 puta veći volumen od pluća, a ulaze i u unutrašnjost krilnih kostiju. Zračne vrećice znatno smanjuju težinu ptica i pomažu plućima tijekom leta. Podizanjem krila tjelesna se šupljina proširi i zrak ispuni zračne vrećice i pluća, a spuštanjem krila smanjuje se kapacitet tjelesne šupljine i organa za disanje te dolazi do istiskivanja uporabljenog zraka. Posebnost ptica čini PJEVALO koje se nalazi na prijelazu dušnika u dušnice. Pomoću ovog organa ptice proizvode različite glasove, a razlikujemo zov i pjev.   





OPTJECAJNI SUSTAV- srce se sastoji od dvije pretklijetke i dvije klijetke. U ptica ne dolazi do miješanja arterijske i venske krvi što je osnovni preduvijet HOMEOTERMNOSTI(stalne temperature tijela- 40 i 440C).Da bi se održala stalna temperatura tijela disanje mora biti intenzivno kako bi se krv obilno opskrbljivala kisikom. Aorta se po izlazu iz srca grana po tijelu na arterije. Venska krv iz tijela ulazi u desnu stranu srca, a zatim arterijama dolazi do pluća, pošto se opskrbi kisikom ponovno se plućnim venama vraća u srce. Limfni sustav je slabo razvijen. SUSTAV ZA IZLUČIVANJE- mokraća nastaje u pravim parnim bubrezima ili metanefrosima. Mokraćovodima dolazi do nečisnice u kojoj nastaje redukcija vode i mokraća dobiva kašasti oblik. Zajedno s neprobavljenom hranom čini izmetine koje se odstranjuju iz tijela. RAZMNOŽAVANJE- Sve ptice su odvojena spola. Spolni organi mužjaka sastoje se od sjemenika ili testisa, nuzsjemenika i dva sjemenovoda koji su smješteni usporedo s mokraćovodom i otvaraju se u nečisnicu. Samo neke ptice imaju razvijen organ za KOPULACIJU, spolni ud ili penis, a u većine se sperma prenosi izravno iz nečisnice mužjaka na nečisnicu ženke. U ženki je došlo do potpune redukcije desnog jajnika i jajovoda. Oplodnja se odvija u gornjem dijelu jajovoda dok je jaje još bez ovojnice. Vanjski dio jajeta- ljuska formira se tijekom spuštanja jajetaniz jajovod. Unutar jajeta nalazi se bjelanjak i žumanjak. Zametni razvoj ili inkubacija moguć je jedino grijanjem jaja(oko 41C). Zagrijavanje sjedenjem na jajima je različitog trajanja između pojedinih vrsta ptica. Ptice nesu tijekom jednog gniježđenja do 1 jajeta pa da više od 20. Valjenje se većine ptica se obavlja 1-2 dana. Mlade ptice su ČUČAVCI ili POTRKUŠCI. Čučavci se valjaju slijepi i goli, a potrkušci imaju odmah razvijena sva osjetila. Potrkušce možemo vidjeti kako trče ili plivaju par sati nakon valjenja. PONAŠANJE PTICA- briga za mlade, građenje gnijezda ili selidba samo su neki od oblika ponašanja ptica. U proljeće možemo vidjeti razne načine šepurenja kao dijela ljubavne igre, a posebice će biti naglašen pjev mužjaka kojim nastoji pridobiti naklonost ženke. Gniježđenje počinje pojavom obilnije hrane i povoljne temperature. Jednostavna ili složena gnijezda ptice grade na tlu, u grmlju, na drveću, u šupljinama na obalama rijeka, na stijenama, ljudskim nastambama… Oblici gnijezda su različiti od vrste do vrste, a u osnovi bi sva gnijezda trebala biti što bolja za zaštitu jaja i mladih ptica u njima. Izgradnja gnijezda pripada mužjaku ili ga grade oba roditelja. Neke ptice rabe stara gnijezda, no većina gradi naovo svake godine. Kukavice ne grade gnijezdo već jaje podmetnu u gnijezdo neke male pjevice, mala pjevica ga othranjuje, ali gubi svoje potomstvo jer ga kukavica izgura iz gnijezda. Velika jata ptica mogu nastati zbog zajedničkog gniježđenja, traženja hrane, noćenja, skupljanja u jata neposredno pred selidbu… SELIDBA PTICA-s obzirom na kretanje ptica dijelimo na 3 osnovne skupine: stanarice(vrabac), skitalice(kugara) i selice(roda). Selidba u ptica ponajprije ovis o ponudbi hrane na području gniježđenja. Selidbu ptica možemo definirati kao promjenu mjesta boravka čitavih ptičjih populacija, što se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. U sadašnjem obliku vjerojatno je određena ledenim dobima. Led se spuštao se sjevera i ptice su zbog hladnoće i nestašice hrane bile potisnute prema jugu.Neki su ornitolozi mišljenja da je pradomovina ptica južna polutka zemlje. Većina europskih ptica zimuje u Africi te u jednom smjeru prelete i do 10000 km, a manji dio na jugu Azije. Najdulji put prevale arktičke čigre koje na putu do zimovališta i natrag prelete i do 34.000km.  Pri istraživanju selidbe ptica rabi se više metoda: prstenovanje, promatranje, radiotelemetrija i biološko označavanje. Danas je jedna od najraširenijih metoda prstenovanja gdje se ptici na nogu stavi lagani aluminijski prsten pod određenim brojem. Za pronalaženje puta značajne su sunce, zvijezde, Zemljin magnetizam, smjer vjetrova, osjetilo za snalaženje u prostoru… RAZNOLIKOST I PODRIJETLO PTICA- danas je poznato oko 9600 vrsta ptica, od tog broja na području Hrvatske zabilježena je 371 vrsta. Najčešće se ptice svrstavaju u dvije osnovne skupine BEZGREBENKE(staročeljuske) I GREBENKE(novočeljuske). Sve grebenke su letačice, a bezgrebenke su dobri trkači rasprostranjeni u stepskim i polupustinjskim područjima. Preci današnjih ptica bili su srodni dinosaurima. Posebno značajna evolucijska novost je perje. Jedan od najpoznatijih fosila je fosil ptice ARCHEOPTERIX koja je živjela prije 150 milijuna godina. Pronađen je u Njemačkoj 1861.g.,a danas se čuva u muzeju u Londonu. Imala je niz obilježja gmazova: rep s kralješcima, u kljunu je imala zube, na krilima pandže, trbušna rebra koja današnje ptice nemaju, a imaju ih gmazovi. ČOVJEK I PTICE- ptice su oduvijek više ili manje vezane uz čovjeka tijekom njegovog civilizacijskog razvoja. Isprva se prehranjivao divljim pticama, a onda ih udomaćivao. Možemo postavljati hraništa za ptice vješajući škrinjice za gniježđenje ptica dupljašica.   





Coco Bill

  • Global Moderator
  • Newbie
  • *****
PTICE
« Odgovor #1 poslato: Februar 01, 2014, 07:05:56 posle podne »
Ptice su jedine životinje koje imaju perje. Većina ptica je fizički potpuno prilagođena za let svojim izduženim, oblim telima i jakim grudnim mišićima pomoću kojih pokreću krila tokom leta. Ptice imaju šuplje kosti - kako bi se i težina njihovog tela prilagodila letenju i bila što manja. Ptice su endotermički kičmenjaci (stalne telesne temperature) i sve se razmnožavaju polaganjem jaja. Neke ptice, kao na primer pingvini, ne lete, ali su zato odlični plivači. Postoji veliki broj različitih vrsta ptica koje su na različite načine prilagođene životu u svojoj životnoj sredini. Patka, na primer, ima pljosnat, širok kljun kako bi uspešno lovila u vodi, vodootporno perje i kožice među prstima kako bi dobro plivala.
Papagaj
/na maloj slici - najmanja ptica na svetu - kolibri/

Perje

Pera su sačinjena o keratina, istog proteina koji čini kosu i nokte kod ljudi ili rogove kod drugih životinja. Svako pero se sastoji od osnovne "grane" sa koje polaze hiljade malih "grančica" (perca) koje su međusobno povezane tako da čine glatku površinu pera. Glatka površina perja pticama omogućava da se lako kreću kroz vazduh tokom leta. Ptice redovno "raščešljavaju" svoje perje kljunovima održavajući ga tako čistim i suvim. Postoji četiri vrste perja. Dugo perje namenjeno letenju nalazi se na krilima, repna pera se nalaze na repu i služe za upravljanje kroz vazduh i održavanje ravnoteže tokom leta, telesno kratko perje pokriva telo ptice, a paperje predstavlja topli, rastresiti pokrivač same kože ptice. Perje može biti najrazličitijih i veoma jarkih boja kako bi se privukli partneri za parenje.
Pero i uveličana struktura pera

Migracije

Kada životinja odlazi na dalek put svake godine kako bi pronašla hranu, toplije podneblje ili partnera za parenje, ona migrira. Do migracija dolazi u određenim periodima sezone i životinje uobičajeno prate ustaljenu rutu koja predstavlja i put povratka. Ptice se ujesen okupljaju u velika jata kako bi migrirala u toplije krajeve pre zime. Narednog proleća one se vraćaju nazad na svoje teritorije i u svoja prošlogodišnja gnezda. Pticama su od pomoći Sunce, Mesec, zvezde, pa čak i Zemljino magnetno polje kako bi se uspešno orijentisale u prostoru. Pored ptica, migriraju i neke vrste leptirova, plavi kitovi i lososi.
Rute migracija ptica - u jesen odlaze u toplije krajeve, a u proleće se vraćaju u svoja stara gnezda

Parenje i gnežđenje

Pre parenja, ptice prolaze kroz izvestan proces udvaranja. Mužjak ptice obeležava svoju teritoriju, a zatim privlači ženke pesmom i posebnim pokretima tela (širenjem krila i sl.) Njegovo živo obojeno perje često pravi snažan kontrast sa neuglednim i neupadljivim perjem ženke. Za nju je veoma važno da ima takvo perje kako bi nakon parenja na miru mogla da položi i zatim leži na jajima bez opasnosti da bude jasno uočena. Ženka jaja polaže u gnezdu, a njegova veličina, oblik i materijal od kojeg je napravljeno zavisi od vrste ptice.
Pre parenja mužjak se udvara ženki

Ptići

Kada ženka ptice položi jaja, ona se moraju održati toplima kako bi se budući ptići u njima razvili. Ovaj proces se zove ležanje na jajima ili inkubacija koju uobičajeno izvodi ženka ležeći na jajima u gnezdu i održavajući njihovu konstantnu potrebnu toplotu tokom izvesnog perioda. Neki ptići, kao na primer mladunci patke ili guske, čim se izlegu prate svoje roditelje u stopu, sami se hrane onim što pronađu i njihovo telo je prekriveno paperjem. Druge vrste ptica, kao na primer papagaji ili laste, rađaju se potpuno gole kože i bespomoćni su tokom određenog perioda dok ne ojačaju i ne počnu da se kreću, pa ih čuvaju i prehranjuju njihovi roditelji dok ovi ne dobiju perje i ne počnu da lete.
Tek izlegli ptići u gnezdu - goli, nepokretni i bespomoćni, otvorenih usta čekaju da ih njihovi roditelji nahrane polusvarenom hranom

Izvor: Morate se registrovati da bi ste mogli da vidite link. Registrujte se ili Ulogujte se