Autor Tema: Psihologija  (Pročitano 1956 puta)

Marnjavur

  • Global Moderator
  • Jr. Member
  • *****
Psihologija
« poslato: Jun 18, 2013, 10:55:06 posle podne »
-cilj i zadatak psih.-1.razumijevanje ponašanja ljudi i formiranje osnovnih zakona psihičkog života;2.predvidjeti buduće ponašanje
  pojedinaca i grupa na osnovu prethodnih ponašanja;3.promjena ponašanja pojedinaca ili grupa ako nisu u skladu sa zahtjevima
  i normama određene sredine;znanstv.pristup u proučavanju psih.fenomena razlikuje se od laičkog pristupa;
  1.sistematičnost u proučavanju-proučavanje se vrši u strogo definiranim uvjetima i ograničeno je na određeno područje;
  2.kontrola u ispitivanju-kontroliraju se  prilike u kojima se prikupljaju podaci o fenomenu koji se istražuje;3.opreznost u
  generijalizaciji-na osnovu velikih broja provjerenih podataka donose se zaključci i svodimo ih na razinu općih zaključaka;
 -Grane psihologije-1.opća eksperimentalna psih.-temeljna grana psih.,nastoji utvrditi opća načela i zakonitosti psih.života=
  psh.procesi u prosječnim glavama;2.fiziološka psih.-nastoji istražiti organske osnove psihičkih pojava,procesa i ponašanja
  (npr.-utjecaj hormona na raspoloženje);3.komparativna ps.(zoopsih.)-proučava ponašanje životinja,što može pridonijeti
  lakšem razumijevanju ljudskog ponašanja;4.diferencijalna ps. i psihometrija-ima zadatak utvrditi razlike među osobama
  po psihičkim i psihofizičkim osobinama;individualne razlike utvrđuju se radi pomoći pojedinim osobama u cilju selekcije
  i slično;utvrđuje koje su psihičke osobine nasljeđene,a koje stečene;5.razvojna ps.-proučava promjene u psihičkom ponašanju
  čovjeka i životu u toku čitavog života;od rođenja do smrti;6.-socijalna ps.-proučava ponašanje pojedinaca u društvenoj
  sredini ili grupi;bavi se problemima stavova;(predrasude,ispitivanje javnog mišljenja ili mijenja;7.primijenjena ps.-
  zajednički naziv za sve oblike psih.primijenjene u praksi;a)psihologija rada-industrijska(pitanja motivacije,selekcije);
  b)pedagoška-istražuje proces učenja i faktore koji utječu na učenje;pruža pomoć učenicima sa teškoćama u učenju;istražuje
  socijalnu klimu;c)klinička-bavi se problemima  prilagodbe pojedinca,pruža pomoć u dijagnosticiranju psih.poremećaja i pomoć
  kod uklanjanja istih(psihoterapije-pomoć pojedincu);METODE  PSIHOLOGIJE-glavne metode istraživanja su:1.
  INTROSPEKCIJA=je unutarnje opažanje ili samopažanje;2.EKSTROSPEKCIJA-vanjsko opažanje,proučavanje   
  slučajeva,eksperiment,anketa;INTROSPEKCIJA-karakteristična je za psihologiju,a sastoji se u opažanju vlastitih psihičkih
  procesa;zahvaljujući samoopažanju znamo da psihički život uopće postoji,no postoje mnogi prigovori toj metodi;
 1.prigovor-samoopažanje može izmijeniti doživljaj(emocija srdžbe);2.prigovor-neki psihički doživljaji ne mogu se doživljavati
  i opažati;afekti-jaka emocionalna stanja;3.prigovor-riječi su često neprikladne i nedovoljne,da se izrazi ono što doživljavamo;
 -samoopažanjem se ispituju pojave koje su subjektivne,tj.privatne,dostupne su samo onome tko ih doživljava ,pa ne postoji
  mogućnost kontrole;EKSTROSPEKCIJA-sastoji se u opažanju ponašanja drugih ljudi,tj.životinja;vanjsko opažanje
  se najčešće vrši u prirodnim uvjetima gdje se neka pojava javlja;laičko ponašanje tuđeg ponašanja se razlikuje od znanstvenog
  po tome,što se znanstveno ponašanje vrši u kontroliranim uvjetima,strogo je planirano,tj.određeno unaprijed;što će se
  opaziti,bilježiti i obrađivati;opažanja prirodnim uvjetima važno je da prisustvo opažača  ne ometa reakcije onih koji su predmet
  promatranja; EKSPERIMENTI-najznačajnija znanstvena metoda;to je postupak kojim namjerno izazivamo neku pojavu
  u svrhu opažanja i mjerenja;u eksperimentu su uvjeti strogo kontrolirani;istraživač zna kada i gdje će se dogoditi neka pojava
  pa se može pripremiti za njezino precizno opažanje i mjerenje;eksperiment se može ponoviti,pa se rezultati mogu provjeriti;
-ekperiment ima najmanje 2 člana:eksperimentator  i eksperimentarici;u osnovi svakog eksperimenta je nekakav problem;
  -da bi se problem ispitao polazi se od neke hipoteze-pretpostavke ili  mogućih rješenja; u nultom obliku je najbolje,kad se
  postavlja hipoteza;proučavanje slučaja je metoda proučavanja slučaja;temeljito je produbljeno proučavanje jednog ili više
  pojedinaca,slučajeva da bi tako došli do nekih općih saznanja; anketa-ispitivanje se koristi za ispitivanje onih ponašanja
  koja se ne mogu ponašati neposredno;anketa-je naziv za skup postupaka kojima se pobuđuju i analiziraju odgovori
  ljudi kako bi se saznali podaci o njihovom ponašanju,mišljenjima,interesima i sl;pitanja moraju biti jednostavna,jasna,je-
  dnoznačna,nedvosmislena i ne sugestivna;pitanja mogu biti pismeno i usmeno;anketa može biti anonimna i ne anonimna;
  -anketom želimo ispitati nešto o određenoj skupini ljudi;ta skupina naziva se populacija;to se vidi na određenom uzoru
  ispitanika,koji mora  predstavljati populaciju;vrijednost ankete je ograničena jer ovisi o iskrenosti ispitanika i njihovoj
  sposobnosti odgovaranja;
  FIZIOLOŠKE OSNOVE PSIHIČKIH POJAVA –osnovu za sve psih.procese čini čitav organizam,no najvažniji su:
  a)živćani(nervni)sustav,b)sustav žlijezda s endokrinim sustavom;živćani sustav je građen od živćanog tkiva; a živć.
  tkivo čine:a)živćane st. ili neuroni i tzv. glija st.;svaka živć.st.izgrađena je od tijela živć.st.koje je obavijeno opnom-siva boja;
  -unutar tijela nalazi se citoplazma,a u citoplazmi st.jezgra i više manjih jezgrica ili organela;svaka živć.st.ima 2 vrste izdanaka:
  dendrite i akson(1);akson-počinje na  tijelu  živć.st.koji se zove aksomski brežuljak,dugačak je od nekoliko mikroma do 1m;
  -akson-može biti obavijen bijelom ovojnicom koju zovemo MIJELINSKA ovojnica,na određenim mjestima je prekinuta-RA-
  NVIJEROVI PRSTENOVI;akson se na kraju grana i završava tzv.završnim kvržicama;:u njima se nalazi kem.tvar koju
  zovemo neuroprijenosnik ili transmiteri;akson-ima zadatak da prenosi živć.impulse s jedne na drugu st.;
  SVOJSTVA ŽIVĆ.ST.-živć.st.se ne dijeli i ne obnavlja;živć.st.su osjetljive na podražaje,tj.na njih odgovaraju specifičnom
  elektrokemijskom promjenom i tako nastaje živć.impuls(živć.impulsi šire se brzinom 80 km u sec);
  -putem živć.impulsa obavijesti iz osjetnih orgna prenose se u različite dijelove živć. sustava te omogućuju suradnju različitih
  dijelova živć.sustava;mjesto na kojem se završna kvržica 1 živć.st.naslanja na membranu druge živć.st.-sinapsa ;
  -neuroprijenosnici- se na drugoj st. vežu za posebno građene st.koje se zovu-receptori;;postoji više različitih neuropr.
  i razl. recept.;pojedini neuroprijenisnici mogu se vezati samo uz neke receptore;to vezivanje uzrokuje ili povećanje ili smanjenje
  potencijala na membrani postsinaptičkog neurona;ako dolazi do povećanja potencija na postsinaptičkom neuronu to
  zovemo ekscitacija ili uzbuđenje,a ako dolazi do smanjenja potencijala na postsin.neuronu zovemo INHIBICIJA ili kočenje;
  -za funkcioniranje organiz.živć.sustava važni su procesi INHIBICIJE i EKSCITACIJE ;na svakoj živć.st. može biti velik
 broj sinapsi do nekoliko tisuća;u nekima nastaje kočenje živć.impulsa,a u nekima EKSCITACIJA;po svojoj prirodi svi su
  živć. impulsi u svim živć.st.jednaki;za interpretaciju informacija koje su stigle putem živć.impulsa iz različitih organa
  bitno je mjesto u mozgu u koje su živć.impulsi stigli;drugi faktor u osnovi složene funkcije živć.sustava je mnoštvo
  različitih neuroprijenosnika;u mozgu postoje nakupine živć.st,tzv.neuronski krugovi koji se koriste određenim neuroprijenos-
 nikom;vrsta neuroprijenosnika određuje funkcijupojedinog neuronskog kruga;
-najpoznatiji-acetil-korin,noradrenalin,dopamin,serotonim;
 ORGANIZACIJA I FUNKCIJA ŽIVĆ.SUSTAVA –PREMA SMJEŠTAJU i topografskom položaju živć.sustav dijeli se na :
  a)središnji živć.sustav:smješten je unutar lubanje i kralježnice,a čine ga veliki mozak,mali mozak,moždano deblo i kralježnička
  moždina;b)peiferni živć.sustav-čine ga manje nakupine živć.sustava izvan centralnih struktura i izdanci živć.st.koje zovemo
  živci;živci povezuju središnji živć.sustav s raznim stukturama na periferiji,iz mozga 12 pari živaca(moždani);a 31 par živaca
  izlazi iz kralježničke moždine(moždinski živci);živćana vlakna povezuju osjetne organe sa sred.živć.sustavom-nazivamo
  senzorna(senzorična) vlakna;živć.vlakna koji povezuju sr.živć.sust.s mišićima –motorična živć.vlakna;
  -prema funkciji periferni živć.sust.dijeli se na somatski i autonomni ili vegetatilni(autonomni);
  -SOMATSKI živć.sust.-prenosi obavijesti iz osjetnih organa u pojedine dijelove sred.živć.sustava,a isto tako i naredbe
  iz sred.živć.sust.u skeletne mišiće.te omogućuje na podražaje iz okoline;
 -vegetatilni(autonomni)-regulira odnose među organima u organizmu;važan je za održanje života,a važnu ulogu ima kod
  emocionalnih doživljaja;simpatikus i parasimpatikus-vegetatilni nervni sust.;simpatički-pojačava rad org.;parasim.-smiruje
  rad org.      ;KRALJEŽNIČKA MOŽDINA-je stup dugačak 40-50 cm,a proteže se unutar kralješaka;ima PROVODNU
  FUNKCIJU I REFLEKSNU-centar za refleksne radnje;1)kroz kralježničku moždinu provode se živć.impulsi iz osjetnih
  organa,smještenih u struku i udovima prema mozgu i obratno;2)refleksi-su mišićne reakcije;reakcije žlijezda;nastaju tako
  da se živć.impulsi prenose iz osjetnih organa do izvršnih organa putem koji je određen nasljeđem;refleksi imaju
  zaštitnu funkciju;refleksni centri su pod ingerencijom;pod utjecajem više centara u mozgu;PATELARNI I PLANTARNI
  REFLEKSI;
 -Wilheim Wundt-1879.osnovao u Leipzigu prvi laboratorij za eksperimentalnu psih;Alfred Binet-osnovao je laborat.za eks.
  ps.u Parizu i konstruirao prvu skalu za mjerenje inteligencije;Ivan Petrovič Pavlov-on je liječnik,eksperimentirao je na
  životinjama ,bavio se pitanjem uvjetovanog učenja(dresura);Ramiro Bujas-1920.u Zgb.na medic.fak.osnovao katedru za
 medicinsku psihologiju;
  -moždano deblo-od 3 dijela;produžena moždina,most i srednji mozak;sredinom moždanog debla proteže se živć.struktura-
  retikularna formacija;Srednji mozak-nalazi se veći broj  nakupina živć.st;neke od tih nakupina su u vezi  sa osjetnim organima
  za vid i sluh;Mali mozak-smješten sa stražnje strane moždanog debla;omogućuje održavanje ravnoteže tijela,regulira tonus
  mišića i sudjeluje u izvođenju svih pokreta;neke živć.st.u malom mozgu osjetljive su na povećanu količinu alkohola u krvi;
  bolesti mal.moz.očituju se u nizu poremećaja u motorici;Veliki mozak-sastoji se od 2 polutke ili hemisfere;hemisfere su
  međusobno spojene poprečnim živć.vlaknima koja omogućuju suradnju među hemisferama;na vel.moz.razlikuju se 4 dijela
  koja se nazivaju režnjevima;živć.vlakna se u velikom mozgu ukrštaju,lijeva strana upravlja desnom stranom tijela;desna-obratno
  -embrionalni prenatalni razvoj-hemisfere su glatke,a od 4 mjeseca emb.razvoja se boraju;boranje je rezultat nerazmjera veličine
  mozga i prostor u kojem se nalazi;težina mozga od 1-2kg;
 -rang živih bića prema inteligenciji:1.čovjek,2.pračovjek,3.majmuni-antropoidni(čovjekoliki);4.obični majmuni;5.vrane i majmuni
  6.gavrani;7.purani;