Autor Tema: ALERGIJE  (Pročitano 1771 puta)

Marnjavur

  • Global Moderator
  • Jr. Member
  • *****
ALERGIJE
« poslato: Jun 18, 2013, 10:43:05 posle podne »
ALERGIJE

Stanje preosjetljivosti organizma na neke njemu strane tvari tj. nedovoljan imunitet. Strana tvar koja uzrokuje alergiju naziva se ALERGEN ili REAGIN. To je slabi antigen koji uzrokuje stvaranje antitjela.
Alergeni mogu biti:
-   tvari iz prašine
-   okoline (kemikalije, perje, boje)
-   tvari sadržane u hrani
-   ljekovi (najčešći uzročnici ANAFILAKSIJE tj. reakcije na tvar na koju je osoba alergična, npr. penicilin, a koju karakterizira pad tlaka, povišena temperatura, nesvjestica, gušenje, pa čak i smrt)
-   spolne rasplodne stanice (polen ili pelud)
       
Uzroci alergije mogu biti:
-   Nasljeđe
-   Individualna osobnost razvoja imunološkog sustava
-   Preosjetljivost na tvari koje inače nisu antigeni
-   Visoka koncentracija antitjela u organizmu
Prema mjestu odvijanja upalnog procesa, alergije se dijele na: kožne, dišne i probavne.
Objektivni znaci kožnih su:
Crvenilo , urtikarija i otok ili EDEM. Urtikarije obično nastaju kao posljedica konzumiranja određene tvari – alergija na neke spojeve koji su u gastro-intestinalnom traktu ušli u među stanične prostore, te se rašilili po unutarnjim organima.
Znaci probavnih su:
Proljevi, povraćanje, te reakcije na koži.
Znaci dišnih su:
Kihanje, kašljanje, povećana sekrecija sluznice, te astma.
Lječenje se vrši:
1. ANTIHISTAMINICIMA
2. KALCIJEM koji sprečava ulaženje antitjela u stanice
3. DESENZIBILIZACIJOM tj. smanjenjem osjetljivosti velikim dozama antigena, kako bi sva antitjela kojih ima u suvišku djelovala na njih.







TUMORI

Tumorske (maligne) zloćudne stanice koje čine rak javljaju se neprestnao, ali ih imunološki sustav gotovo uvijek «uzima» kao nešto strano pogotovo zato jer se na njihovim membranama javljaju specifični tumorski antigeni, te ih suzbija. Ponekad zloćudne pojave odole sustavu nadzora pa ih nazivamo RAK.
Obzirom na stanice, odnosno tkiva koja ga izrađuju razlikujemo:
BENIGNI (dobroćudni) tumor, čije su novotvorevine dobro ograničene (diferencirane) te je njihova struktura vrlo slična normalnom zdravom tkivu ili organu, sporije rastu, nemaju sposobnost razaranja okolnog tkiva i ne stvaraju METASTAZE (sekundarno nastale promjene koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima).
MALIGNI (zloćudni) tumor, koji izgrađuju slabo diferencirana tkiva koja brže razaraju okolno tkivo i stvaraju metastaze.
Prema vrsti tkiva iz kojih nastaju, razlikujemo:
ADENOM – koji potječe iz žljezdanog tkiva ili svojim rastom stvara sliku žljezdanog tkiva
KARCINOM – koji nastaje iz epitelnog tkiva (koža i sluznica)
SARKOM – koji nastaje iz vezivnog tkiva (kosti)
PAPILOM – dobroćudni epitelni tumori koji stvaraju resičaste tvorbe
POLIP – koji se izbočuje iznad površine sluznice kao vidljiva masa
Uzročnici pojave raka (KANCEROGENI) mogu biti različiti:
KEMIJSKI:
Pušenje cigareta (rak pluća)
Žvakanje betela (smjesa gašenog vapna, duhana i betela, smjese koja sve to drži skupa poput ljepljive rastezljive mase – rak usne šupljine)
Industrijeske kemikalije npr. azbest (rak pluća), vinil klorid (rak jetre)
Medicinski proizvodi, prehrana, prirodni kancerogeni...
FIZIČKI:
Sunčeve zrake, UV zrake (rak kože)
Ionizirajuće zračenje
BIOLOŠKI:
Virusi
Djelovanje kancerogena ovisi o:
-   sastavu, količini, koncentraciji kanceroge supstance
-   mjestu djelovanja na organizamu
-   trajanju izloženosti
-   prisutnosti drugih kancerogena
-   individualnoj i tkivnoj sklonosti
Izbjegavnjem štetnih tvari, redovitim godišnjim odlaskom lječniku, samopregledom dojki odnosno testisa, te redovitim Papa testom, uveliko se sprečava broj oboljelih od raka. Rano otkrivanje raka omogučuje i njegovo izlječenje.
Signali koji nas upozoravaju na rak su:
1. Promjene u probavi
2. Ranica koja ne zarasta
3. Krvarenje
4. Kvržica- bilo gdje na tijelu
5. Teškoće pri gutanju
6. Promjeneu boji, promjeru (veličini) i broju bradavica ili madeža
7. Ustrajna promuklost ili kašalj
Metode lječenja su:
-   kirurški zahvati odstranjena tumora
-   kemoterapija – upotreba spojeva CITOSTATIKA, koji sprečavaju formiranje DNA, te diobu i rast stanica
-   radioterapija – kod kojih se ß i γ zrakama prodire u tkivo koje nije dostupno kirurškome zahvatu
-   imunoterapija